EVO Kako da razlikujemo depresiju od anksioznosti i koji su prvi simptomi psihoze

EVO Kako da razlikujemo depresiju od anksioznosti i koji su prvi simptomi psihoze

Prema rečima dr Zvezdane Stojanović, između ostalog, nakon pandemije korona virusa pojedinci su počeli da traže pomoć jer su prepoznali da pate od depresije i anksioznosti.

Klinika za psihijatriju VMA docent dr Zvezdana Stojanovi govori o anksioznosti, depresiji i prvim znacima psihoze:

“Usled pandemije kovida sve veći broj pojedinaca, posebno mlađih ljudi, dolazi u Srbiju da traži pomoć. Problemi su anksioznost, depresija, nisko samopouzdanje, nisko samopoštovanje. Anksioznost i depresija su povezani, poput braće i sestara.jer je tjeskoba tipično popraćena depresijom kod depresivnih osoba.

Zbog tuge izazvane gubitkom bliskog prijatelja i depresije, vrlo je važno da osoba s depresijom napravi razliku. Trajanje i intenzitet su obilježja depresije.

Depresiju karakterizira loše raspoloženje, nedostatak energije, stalni umor i nemogućnost doživljavanja zadovoljstva. Prate ga osjećaj krivnje, percepcija da je sve loše, nesanica, nemogućnost koncentracije i drugi simptomi.

U slučaju da vam netko kuka da nema volje za obične stvari, da energiju ulaže u krevet, da nema fokus da pogleda film – to je sigurno tuga.

Ako vam netko kaže da je uzrujan, tjeskoban ili da se boji sutrašnjice, najvjerojatnije je tjeskoban. Anksioznost ima tendenciju dovesti do depresije ako potraje dulje vrijeme.

Što razlikuje psihozu od neuroze?

Psihoza je ozbiljna mentalna bolest koja obično zahtijeva uzimanje antipsihotika do kraja života. Psihoza je sve što jasno odudara od stvarnosti, poput slušnih halucinacija, paranoidnih ili drugih čudnih zabluda, neorganiziranog ili neobičnog govora, mišljenja i ponašanja. Ovo je najjednostavnije objašnjenje, kako bi osoba s problemom i njegova obitelj shvatili o čemu se radi. U psihijatriji su dijagnostički kriteriji za dijagnosticiranje psihotičnog poremećaja kristalno jasni.

lady place-deheartened tuga

Pa opet, mazohistički problemi su blaži mentalni problemi, a dio hipohondrijskih nuspojava dostupan je svakome od nas, u prilično artikuliranoj strukturi. U fazama kada su pojačane hipohondrijske nuspojave kao sastavnica neugodnih situacija koje mijenjaju život, iscrpljenost… pomoć stručnjaka je neophodna kao psihoterapijska, bez obzira na psihofarmakoterapiju, prvenstveno antidepresive. Napadi panike, fobije i opsesivno-kompulzivni poremećaj primjeri su neurotičnih poremećaja.

Koliko se pacijentov život mijenja zbog psihoze?

Neliječeni psihotični poremećaj značajno utječe na život pacijenta u svakom pogledu. Kada se simptomi ne liječe dulje vrijeme, psihološke funkcije su teže i dulje oštećene, što otežava oporavak pacijenta nakon početka liječenja.

Osoba može biti uplašena, uznemirena ili bijesna što joj prijatelji i obitelj ne vjeruju ako je prisutna takozvana dominantna pozitivna simptomatologija (halucinacije, deluzije i neorganizirano ponašanje). Može biti agresivna prema sebi i/ili drugima kako bi se zaštitila od opasnosti koju opaža ili kada je pod utjecajem halucinacija. Zbog tih psihotičnih iskustava bolesnik ne može učiti, raditi, družiti se… Ako prevladaju negativni simptomi, bolesnik se povlači iz svog društvenog kruga i većinu vremena provodi kod kuće, gdje ne obavlja ni najosnovnije zadaci.

594857-girl-depression-pixabay-770-f Pacijenticu odvlače od stvarnog života i pozitivni i negativni simptomi, koji dovode do autističnog psihotičnog funkcioniranja koje uzrokuje stagnaciju i neučinkovitost u svim područjima života — društvenom, emocionalnom i profesionalnom. Ovi bolesnici često doživljavaju egzistencijalne prijetnje kao posljedicu otežane mogućnosti školovanja i zapošljavanja.

Može li osoba prepoznati da ima psihičku bolest i potražiti pomoć?

U psihijatriji, uvid je sposobnost osobe da prepozna što joj se događa. Budući da vidi da je uznemirena, uplašena, da joj koncentracija slabi i da ne može zadovoljiti zahtjeve obiteljske i radne sredine, osoba s psihotičnim poremećajem može imati uvid i sama doći potražiti pomoć.

Nemati uvida i ne željeti psihijatrijsku pomoć mnogo je češća pojava. Ovakvi pojedinci obično dolaze na liječenje pod utjecajem i napetosti svojih bližnjih. Ako želite posjetiti psihijatra, važno je da imate povjerenja u člana obitelji i da ga slušate.

Prisilna hospitalizacija je nužna ako pacijent odbija doći na pregled unatoč nagovaranju obitelji ili prijatelja te je agresivan prema sebi ili drugima. Iako je to neugodno za oboje

admina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *